od ribnjaka do močvare

OD RIBNJAKA DO MOČVARE

Na putu od Pleteršnikove kuće mogli ste uživati u bogatstvu okolne prirode, dok vas je pišečki vitez polako vodio do druge točke našeg puta. Ovdje ćete se moći uvjeriti da se priroda neprestano mijenja. Na promjenu utječu različite prirodne pojave: vjetar, voda, potresi itd. Svojim djelovanjem mijenja ga i čovjek.

Na području gdje se nalazite nekada je stajao gradski ribnjak. Mnogi su srednjovjekovni gradovi u svojoj neposrednoj blizini uredili gradska jezerca za pitku vodu i poboljšanje prehrane. U ribnjacima su se uzgajali potočni rakovi koji su u našim vodama bili brojni sve do pačje kuge krajem 19. stoljeća, a od riba tu su bile pastrve, lipljani i somovi, menke, štuke i šarani te jegulje i čikovi.

Na mjestu napuštenog ribnjaka priroda je pronašla svoj put i polako počela stvarati vrijedno alternativno životno okruženje za biljni i životinjski svijet – močvaru.

Ovdje se mogu pronaći razne vodene i obalne biljke kao što su lopoč, rogoz, trska, vrba i joha.

Od proljeća do jeseni, u društvu močvarnog i vodenog bilja, možemo vidjeti smeđe žabe, bjelouške i vretenca koji zadivljuju svojim letećim izvedbama. Odrasla vretenca su među najvećim kukcima koji danas žive, a sigurno su i među najznamenitijim. Njihove sposobnosti letenja su neusporedive s bilo kojom drugom životinjom na Zemlji. Oni su kukci s nepotpunom metamorfozom, što znači da se odrasla životinja izleže izravno iz ličinke, bez razvojnog stadija bube. Razmnožavanje vretenaca vrlo je posebno. Karakterizira ih neizravno osjemenjivanje i odgođena oplodnja. Larve žive pod vodom i proždrljivi su grabežljivci manjih vodenih životinja.

Nekoliko stepenica više dočekuje vas gradski potok koji prema dolini nosi kamenje, pijesak, zemlju i granje. Tijekom putovanja organska tvar se razgrađuje i postaje hrana za stanovnike potoka. Oblik korita je drukčiji nakon svakog jačeg pljuska, pa je pogled na njega uvijek primamljiv.